Poslanik Demokratskog fronta Jelisava Kalezić, u razgovoru za „Dan“ istakla je da smatra da se konačni dogovor o izbornom zakonodavstvu može donijeti u parlamentu .Odgovarajući na pitanje hoće li prisustvovati i narednoj sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu, rekla je da još nije odlučila da li će predsjedniku Vlade postaviti pitanje 18. novembra.
• Očekujete li da će nastavak protesta Demokratskog fronta rezultirati padom aktuelne i formiranjem prelazne vlade?
– Po praksi evropskih država, kada jednoj vladi ne prođe u pola mandata više predloga sistemskih zakona, izvještaja, akata za projekte koje sama Vlada označava da su od strateškog interesa, podnosi se ostavka. Radi preispitivanja sopstvene pozicije i nastojanja da se ona ojača. Takva praksa u Crnoj Gori još nije ni počela. Zbog toga smatram da Vlada do kraja neće podnijeti ostavku, već će to biti neka forma prihvatanja sugestija EU za dijalog sa opozicijom. Konačno, očekujem da se formira prelazna vlada, sa nastojanjem sadašnje da zadrži ključne pozicije.
• Kako komentarišete odluku Administrativnog odbora da preporuči skidanje imuniteta poslanicima Demokratskog fronta Andriji Mandiću, Slavenu Radunoviću i Milanu Kneževiću i očekujete li da Skupština na plenarnom zasjedanju potvrdi takav stav?
– Prisustvovala sam kao zainteresovani poslanik sjednici Administrativnog odbora. Željela sam da direktno čujem obrazloženja. Odbor je mogao da konstatuje, što je bilo pomenuto, da su optuženi poslanici javno saopštili da se neće pozivati na imunitet, te da nema razloga da se glasa o skidanju imuniteta. Time bi se napravio otklon od atmosfere linča opozicije koja se u Skupštini osjetila 30. oktobra. Nažalost, na odboru su korišćeni izrazi „napad na ustavni poredak”, „rušenje države” i slično, što ukazuje da parlamentarna većina ne vidi da time uzrokuje nazadovanje parlamentarne i demokratske prakse u Crnoj Gori.
• Koliko je, po Vašoj ocjeni, realno očekivati da bi politički dijalog, koji je najavio predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, mogao dovesti do prvih fer i demokratskih izbora, imajući u vidu da DPS nije ispoštovao ni ranije dogovore u vezi sa izbornim zakonodavstvom?
– Smatram da je jasno da konačni dogovor može biti samo u parlamentu. Navodim primjer Slovenije, gdje je nakon dvomjesečnih uličnih protesta novembar-decembar 2012. godine, smijenjena vlada Janeza Janše. U Crnoj Gori su tenzije veće, time i rizici, jer vlast DPS-a, u ovom ili prethodnim političkim konfiguracijama ima neprekinuti kontinuitet od četvrt vijeka. Pri brojnim ekonomskim i socijalnim problemima, korupciji i kriminalu koji, sudeći po predizbornim obećanjima, do sada ne bi trebalo da postoje, DPS je iscrpio i strpljenje i povjerenje velikog broja građana. Ostao je samo strah od gorega, kod nekih, a ni to kod mnogih, naročito mladih.V.R.
Na sjednice dolazim jer sam nestranačka ličnost
Koji su Vaši razlozi za prisustvo nedavnom premijerskom satu, suprotno stavu Demokratskog fronta da bojkotuje parlament i da li ćete prisustvovati i narednoj posebnoj sjednici Skupštine zakazanoj za 18. novembar?
– Još od oktobra 2013. godine javno sam saopštila da smatram da nije dobro za DF da odbija od sebe veliki nestranački blok koji mu je dao podršku na parlamentarnim izborima 2012. godine. Nastojim da kao nestranačka ličnost promišljam i odlučujem samostalno. Prisustvovala sam da ukažem, kao svjedok i učesnih protesta, na pogubnost zamagljivanja pravih uzroka duboke društvene krize u Crnoj Gori (u pitanju predsjedniku Vlade) i elemente policijskog puča, kada se poslanicima opozicije ne dozvoljava ulazak u Skupštinu. Takođe, na višestruku zloupotrebu specijalnih jedinica koje se bez plana i jasnog sistema komandne odgovornosti upućuju na građane, uz istovremeno neodgovorno usmjeravanje tih mladih ljudi na nasilan odnos prema građanima. Sada vidimo da se ne hapse naredbodavci, samo izvršioci. Još nijesam odlučila da li ću postaviti pitanje za 18. novembar.